Zahvaljujući izgradnji kompleksa tvornice češke tvrtke Bat'a, grad Vukovar nezaobilazno je mjesto povijesti hrvatske moderne arhitekture internacionalnog stila. Iako ni ovaj kompleks još nije monografski obrađen s povijesnoumjetničkog...
moreZahvaljujući izgradnji kompleksa tvornice češke tvrtke Bat'a, grad Vukovar nezaobilazno je mjesto povijesti hrvatske moderne arhitekture internacionalnog stila. Iako ni ovaj kompleks još nije monografski obrađen s povijesnoumjetničkog stajališta, što svakako zaslužuje biti s obzirom na njegovu važnost u povijesti ne samo hrvatske već i šire srednjoeuropske arhitekture prve polovine 20. stoljeća, u još manjoj je mjeri u vidokrug istraživača ušla okolnost da je u vrijeme izgradnje navedena kompleksa na zemljištu nedaleko od sela Borova, tvrtka Bata u samome centru grada Vukovara istodobno podigla stambeno-poslovno-trgovačku zgradu koja svojim oblikovnim rješenjem predstavlja zapravo prvo pravo ostvarenje arhitekture internacionalnog stila ne samo u Vukovaru već i u gradskim sredinama na širemu području Slavonije, a sa zagrebačkim djelima arhitekata Marka Vidakovića, Drage Iblera, Stanka Kliske, Zlatka Neumanna, Ivana Zemljaka i drugih, ubraja se i u rana ostvarenja ovoga stila u hrvatskoj arhitekturi uopće. U radu se govori o izgradnji te zgrade, a njezino će se stilsko rješenje nastojati kontekstualizirati sa stilskim rješenjima drugih, prvenstveno trgovačkih, zgrada tvrtke Bata na području međuratne Čehoslovačke.
Projekt za zgradu izrađen je 1931. godine, no sama je građevina izvedena na prijelazu iz 1932. u 1933. godinu. Tek 1934. dobila je uporabnu dozvolu. Tko je njezin projektant, nije jasno jer potpisi na projektu nisu čitljivi, no gotovo je sigurno da je riječ o nekom od inženjera ili arhitekata zaposlenih u centrali koncerna Bate u Zlínu. Projekte koji su izrađeni u Čehoslovačkoj potom su preradili i prilagodili lokalnim uvjetima najprije inženjer Ivan Kurtović iz Zagreba, a potom graditelj Lujo Karlovsky i inženjer Otto Stubenvoll u Vukovaru. Svojim ravnim krovom, konstrukcijom izvedenom djelomično od armiranog betona te pročeljima dijelom ostakljenim, dijelom bijelo ožbukanim i bez ikakve dekoracije, zgrada je predstavljala radikalnu modernističku interpolaciju u glavnoj vukovarskoj ulici, karakterističnoj po baroknim i historicističkim zgradama. Time se njezino arhitektonsko rješenje nastavlja na arhitektonsko rješenje drugih Batinih trgovačkih zgrada u Europi i odraz je brendiranja tvrtke putem modernizma kao stila.
Zgrada je isprva bila projektirana kao dvokatnica i da je izvedena prema prvotnom projektu, dosta bi nalikovala na trgovačku zgradu koncerna Bate u češkom Kolínu. Naposljetku je izvedena kao jednokatnica. Nakon Drugoga svjetskog rata pregrađena je, a nakon rata 1990-ih nije više obnavljana, tako da se na njezinu mjestu danas nalazi potpuno druga građevina.
