Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
…
10 pages
1 file
This paper presents the basic concept and structure of virtual machine. It shows the way to collect relevant data for DF investigation and introduces a different concept where the virtual machines can be used as forensic tools. It identifies constraints for which the virtual machine can not be used as a replacement for conventional techniques and methods for DF investigations. At the end the paper shows how the virtual machines can be used as an anti-forensic tools.
2000
U radu se opisuje metode analize mazivog ulja dizelskih motora i drugih brodskih strojeva u svrhu provjere stanja ulja kao i u svrhu provjere stanja pojedinih komponenti s konačnim ciljem da se postigne održavanje sustava prema stanju odnosno na temelju predviđanja
Institut za arheologiju iz Zagreba započeo je tijekom 2009. g. sustavni pregled zemljišta – rekognosciranje 1 šireg po-dručja s istočne i južne strane istražene zone arheološkog lokali-teta Bentež kod Beketinaca (Minichreiter, Marković 2009: 21– 44) na trasi autoceste Slavonica 2 -dionica od Osijeka do Đakova međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče. S obzirom da ovo područje istočne Slavonije nije do sada bilo detaljno rekognos-cirano, započet je sustavni pregled zemljišta okolice Beketinaca i Vuke radi sagledavanja detaljne topografi je šire okolice istraže-nih prapovijesnih i srednjovjekovnih naselja. 3 Prostor katastarskih općina Beketinci, Čepinski Martinci i Vuka dio je aluvijalne ravnice južno od Osijeka, koji zemljo-pisno pripada nizinskom dijelu prostora istočne Hrvatske. Ovaj dio zaleđa rijeke Drave najniži je prostor s aluvijalnim ravnica-ma koje presijecaju vodeni tokovi Vuke, Karašice i Vučice. Na malo povišenim suhim zemljištima između ovih rječica, a oso-bito uz rijek...
2015
Građevinski fakultet Sveucilista u Rijeci je kroz dva projekta: Međunarodnog hrvatsko- japanskog znanstvenog projekta „Identifikacija rizika i planiranje koristenja zemljista za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj“ (Risk Identification and Land Use Planning for Disaster Mitigation of Landslides and Floods in Croatia) te EU projekta "Razvoj istraživacke infrastrukture na Kampusu Sveucilista u Rijeci" (Research Infrastructure for Campus-based Laboratories at the University of Rijeka) dobio znacajnu kolicinu znanstveno-istraživacke opreme, te veci broj znanstvenih novaka i laboranata za rad u laboratorijima. Dobivena znanstveno- istraživacka oprema vec je vecim dijelom u funkciji, a rezultati istraživanja sadržani su u doktorskim i znanstvenim radovima objavljenim u domacim i inozemnim casopisima svrstanim u svjetski priznatim znanstvenim bazama. U ovom radu su prikazani dosadasnji rezultati, kao i mogucnosti koristenja dobivene znanstvene opreme na G...
Sveučilište u Zadru. Odjel za informacijske znanosti., 2020
Filozofska Istrazivanja, 2022
Umjetna inteligencija i odabrani aspekti kaznenoga prava O nekim izazovima za suvremenu pravnu kulturu Sažetak Tema utjecaja razvoja umjetne inteligencije na pravo, pravne profesionalce, njihovu profesiju i uopće pravnu kulturu u hrvatskoj znanstvenoj zajednici do sada se nije značajnije tematizirala. Ovim se radom želi potaknuti na šire analize odnosa između sve raširenije uporabe umjetne inteligencije u našoj svakodnevici i specifičnosti obavljanja pravničke profesije u takvom okruženju. Umjetna inteligencija još uvijek je široko i heterogeno područje. Stoga je opravdano postaviti pitanje: koje se od mnogobrojnih tehnologija u razvoju mogu uporabiti na području prava? Koji se pravni poslovi mogu »povjeriti« novim tehnologijama? Da bi se moglo odgovoriti na ovakva i slična pitanja potrebno je izvrsno poznavati kako umjetnu inteligenciju i pravo, tako i područja njihova preklapanja. Kao tematsko područje proučavanja odabrali smo kazneno pravo kao dio javnog prava i posljednji društveni mehanizam reakcije na neželjena ponašanja. Posebno se osvrćemo na njegova dva važna aspekta: element krivnje u kaznenom djelu te mogućnost autonomnog donošenja odluka u kaznenom pravu. Razmatranja su pokazala da hrvatsko kazneno pravo ima mogućnost i potencijal prilagodbe izazovima umjetne inteligencije kad je riječ o krivnji. S druge strane, s obzirom na trenutne pozicije, upitna je nužnost i vrijednost umjetno inteligentnih odluka u kaznenom pravu vezano uz njegova temeljna obilježja. Zaključno, autori izražavaju otklon od stavova o umjetnoj inteligenciji kao surogatu odlučivanja u kaznenom pravu, ali podupiru stav o umjetno inteligentnim pravnim tehnologijama kao pomoćnom sredstvu u donošenju odluka. Ključne riječi umjetna inteligencija, pravo, kazneno pravo, pravna kultura, načelo krivnje, sudac, donošenje odluka u kaznenom pravu Od početaka »umjetne inteligencije« istraživači su pokušavali razviti kompjutere koji doista »misle«. To je sveti gral proučavanja »umjetne inteligencije«.
2001
U radu se uocava da živimo u doba digitalnih tehnika i digitalnih sprava, a da ipak cesto nismo u stanju bez razmisljanja reci sto neki pojam iz tog podrucja zapravo znaci. Ponekad se neki novi pojmovi razlicito tumace. Stoga se u ovome radu predlaže niz definicija pojmova u ciji sastav ulaze rijeci analogno ili digitalno.
Bosniaca, 2016
Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvat-no zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata.U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijental-nog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored kl...
Medianali Znanstveni Casopis Za Medije Novinarstvo Masovno Komuniciranje Odnose S Javnostima I Kulturu Drustva, 2012
The new media by their features in today's (virtual) culture, offer two options in the communicating of traditional messages. These are either the virtual identity (virtuality) or simulation. The terms "digitality", "multimedia", "interactivity" and "hypermediality" are recognized through analysis of literature as the dominant features of computer-mediated media which are different from other electronic media and therefore deserve the guideline 'New Media' at the turn of the twentieth to the twentyfirst century. The article defines the features of virtual reality in order to show what the medium of virtual museums should look like. The author uses formal content analysis on a sample of fifteen community virtual museums to discover which of them communicate virtual identity, and which are just simulating it. After processing the material on the internet it was observed that a number of museums are not eligible to be called virtual, but are rather at the level of electronic newsletters and digital museums.
2008
Vo ovoj trud ke bide izvrsena celosna razrabotka na metodata za otkopuvanje so podetazno zarusuvanje na rudata so primena na informaticka tehnologija. Napravena e kompjuterska programa vo “Microsof Excel” kade so samoto vnesuvanje na vleznite podatoci, vednas se dobivaat izleznite podatoci, kako za podgotvitelnite, taka za otkopno-podgotvitelnite raboti i rabotite na otkopuvanjeto. Isto taka primeneta e i “Microsof Project” programata, kade e izvrseno linkovsko povrzuvanje na podatocite so “Microsof Excel” programata. Ovde e koristen i softverot “Promine” kako nadgradba na “AutoCAD 2007” za rudarsko-geoloski aplikacii. Vrz osnova na dobienite vrednosti za rudarskite objekti od avtomatskoto presmetuvanje vo “Microsof Excel”, vo “Promine” polesno i pobrzo se izrabotuvaat soodvetnite rudarski objekti vo 3D-prostor
Annales Instituti Archaeologici, 2011
Institut za arheologiju iz Zagreba započeo je tijekom 2009. g. sustavni pregled zemljišta -rekognosciranje 1 šireg područja s istočne i južne strane istražene zone arheološkog lokaliteta Bentež kod Beketinaca (Minichreiter, Marković 2009: 21-44) na trasi autoceste Slavonica 2 -dionica od Osijeka do Đakova međunarodne autoceste Budimpešta -Ploče. S obzirom da ovo područje istočne Slavonije nije do sada bilo detaljno rekognoscirano, započet je sustavni pregled zemljišta okolice Beketinaca i Vuke radi sagledavanja detaljne topografi je šire okolice istraženih prapovijesnih i srednjovjekovnih naselja. Prostor katastarskih općina Beketinci, Čepinski Martinci i Vuka dio je aluvijalne ravnice južno od Osijeka, koji zemljopisno pripada nizinskom dijelu prostora istočne Hrvatske. Ovaj dio zaleđa rijeke Drave najniži je prostor s aluvijalnim ravnicama koje presijecaju vodeni tokovi Vuke, Karašice i Vučice. Na malo povišenim suhim zemljištima između ovih rječica, a osobito uz rijeku Vuku, koja je najduži pritok rijeke Dunava (112 km), otkriveni su do sada ostaci brojnih naselja iz prapovijesnih i srednjovjekovnih razdoblja. Terenskim pregledom zemljišta evidentirano je osam arheoloških lokaliteta: 1 Terenski pregled proveden je tijekom proljeća i ljeta 2009. g. pod stručnim vodstvom dr. sc. Kornelije Minichreiter uza suradnju dr. sc. Zorka Markovića iz Instituta za arheologiju i tehničara Andrije Vranka iz Iloka. Financijska sredstva osigurao je Institut za arheologiju iz Zagreba u okviru znanstvenoistraživačkog projekta "Prapovijesni identitet prvih zemljoradničkih populacija kontinentalne Hrvatske" (197-1970685-0681) voditeljice dr. sc. Kornelije Minichreiter koji je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. 2 Zaštitna arheološka istraživanja na površini od 60.300 m 2 obuhvatila su dio prapovijesnog naselja, tri jame ranosrednjovjekovnog naselja i velik dio kasnosrednjovjekovnog naselja. Radovima je rukovodila dr. sc. Kornelija Minichreiter u suradnji s arheolozima Instituta za arheologiju i studentima arheologije iz Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radovi su provedeni u vremenu od rujna 2007. do srpnja 2008. g. 3 Terenski pregled obavljen je u skladu s Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku, klasa: UP-Iº-612-08/09-08/0054; URBR.: 532-04-09/01-09-04 od 12. ožujka, 2009.
UVOD
U ovom radu biće obrađena uloga virtuelizacije u toku digitalne forenzičke istrage. Prvo će biti objašnjen sam pojam ,,Virtuelna Mašina" (VM) a zatim će biti prikazano kako se sve VM može koristiti u toku digitalne forenzičke istrage. Takođe, biće reči i o tome kako se VM može koristiti kao dokaz, a biće predstavljeni predlog kako da se VM koristi zajedno sa standardnim konvencionalnim (DD) prikupljenim digitalnim dokazom da bi se rešio slučaj kompjuterskog incidenta.
Biće reči i o tome kako se VM može koristiti i kao moćan forenzički alat pomoću kojeg možemo prikupiti podatke, koji su neophodni u toku digitalne forenzičke istrage. U poslednjem delu rada prikazano je i kako se VM može koristiti kao antiforenzički alat, kojim se mogu prikriti tragovi koji su neophodni za dalju forenzičku istragu, i samim tim sprečiti normalan tok digitalne forenzičke istrage.
VM -VIRTUELIZACIJA
Virtuelna mašina (VM) je softver koji omogućava korisniku da na jednom računaru kreira više nezavisnih i izolovanih operativnih sistema sa različitim podešavanjima samog hardvera (CPU, hard disk, memorija, mrežne kartice, i ostale komponente) i sa različitom vrstom operativnog sistema (OS) koji će se izvršavati na njima. Korisnik može da konroliše svaki sistem posebno, a može ih koristiti izolovano ili povezati u računarsku mrežu.
Ovakav pristup je vrlo moćan i fleksibilan i štedi resurse, jer nije potrebno više fizičkih računara, već se hardver jedne
ORACLE VIRTUELbOX
Oracle VM VirtuelBox je x86 virtuelizacija softverski paket [8], izvorno izradjen od strane nemacke kompanije Innotek, koja je kupljena od strane kompanije Sun Microsystems, ali je sada razvijen od strane Oracle kompanije kao deo svoje porodice virtuelizacije proizvoda. U okviru ove aplikacije dodatni gost operativni sistem poznat kao GuestoS može da se učita i pokrene, svako sa svojim virtuelnim okruženjem. Preko Vir-tuelBox aplikacije omogućeno je višestruko učitavanje gost operativnih sistema. Svaki od njih može biti pokrenut, zaustavljen i nezavisno zaustavljen. Domaći operativni sistemi i gostujući operativni sistemi mogu međusobno da komuniciraju preko mreže, a moguća je i sama komunikacija između više gostujućih operativnih sistema.
VirtuelBox podržava Intel i AMD virtuelizaciju hardvera. Hard diskovi su emulirani u poseban kontejner format pod nazivom Virtuel Disk Images koji nije kompatibilan sa drugim virtuelizacionim formatima. Obično uskladištene kao sistem datoteke na sistemu domaćih operativnih sistema (sa VDI sufixom). Takođe, VirtuelBox može da koristi ISO fajlove preko CD/DVD. (Na primer, operativni sistem koj je veličine jednog DVD-a može da se preuzme sa interneta i da se direktno koristi preko VirtuelBox aplikacije. iako nema potrebe da se taj fajl prebacuje na sam DVD disk, takođe je moguće da se fizički montiraju CD/DVD diskovi na samom VirtuelBox-u.
VMwARE
Postoje tri različita VMWare proizvoda (Workstation, Server i Player), koji se mogu koristiti za pokretanje i podešavanje virtuelnih mašina.
VMWare Workstation se najčešće koristi od svih i nije besplatan (osim što se može koristiti 30 dana dok traje trial period).
VMWare Server ima nešto manje mogućnosti u odnosu na Workstation, ali je zato besplatan i može se potpuno besplatno instalirati i koristiti.
VMWare Player je takođe potpuno besplatan proizvod, ali ne poseduje mogućnost podešavanja VM-a što je neophodno za digitalnu forenzičku istragu, i samim tim se ne može koristiti za ovu namenu.
PRIKUPLJANJE I OPORAVAK ObRISANIH ILI ŠIfROVANIH VIRTUELNIH MAŠINA
Osnovna stvar kod vraćanja obrisanih fajlova jeste, prvo proveriti da li se oni nalaze u Recycle Bin-u. Kod VM fajlova to nije slučaj, jer su ovi fajlovi mnogo veće veličine i zbog limita se ne šalju u Racycle Bin već se brišu direktno, ali postoji način da se oni povrate za dalju digitalnu forenzičku analizu. Pošto je fajl dosta veliki (veličine i do nekoliko GB) neki put je moguće vratiti ga u potpunosti, a u nekim slučajevima moguće je povratiti samo delove VM (fragmente), koji se mogu koristiti u daljoj digitalnoj forenzičkoj istrazi.
Šifrovanje VM je vrlo složen proces i može se vršiti kroz nekoliko različitih slojeva (layer-a).
Sam folder u kome se nalazi VM moguće je šifrovati određenim osnovnim Windows algoritmom za tu namenu FDe (Full Disk Encryption), kao što je, na primer, softver BitLocker ili neki od programa za tu namenu. Dodatno i sam virtuelni operativni sistem može biti šifrovan. Pristup sifrovanim fajlovima i pristup šifrovanom hard disku izlazi van okvira ovog rada tako da ovde neće biti objašnjen.
RAZLIČITI PRISTUPI PRAVLJENJA KOPIJE VM
Standardno pravljanje imidža u forenzičkoj istrazi radi se na jedan od dva načina. Prvi način: hard disk se priključi na neku vrstu uređaja koji onemogućuje upisivanje sadržaja, odnosno, koji garantuju da se sadržaj hard diska neće promeniti (hardware write blockers). Drugi način: računar se podiže sa nekog butabilnog diska (Helix, Knopix STD) i tada se može koristiti i softverski način blokiranja upisa (software write blockers). Tek posle ovog (kada je osigurano da neće doći do promene podataka na hard disku), moguće je nekim programom za tu namenu napraviti imidž diska (FTKImager), kao na slici 4.
Što se VM tiče, tu je stvar potpuno drugačija, jer VM predstavlja skup fajlova koje je potrebno kopirati, ali to nije dovoljno, jer se može desiti da se na hard disku nalaze još neki povezani fajlovi koji će kasnije biti neophodni u toku digitalne forenzičke istrage. Takođe, može se javiti problem sa MACe podacima koji se mogu izmeniti u odnosu na Host mašinu koja se koristi, i samim tim uništiti dalji tok digitalne forenzičke istrage. Zbog svega navedenog kopiranje fajlova se ne smatra dobrom metodom za ovu namenu, već je potrebno, prvo na standardan način izvrišiti forenzičku akviziciju podataka, pa tek onda iz nje ekstraktovati VM fajlove i analizirati ih.
Još jedna od čestih situacija jeste, da se na računaru Host-u nalazi folder koji služi za razmenu podataka sa VM (shared folder) i ukoliko bi se podaci prikupljali samo prostim kopiranjem fajlova, do tih podataka više ne bi mogli doći osim ako bi i dalje imali pristup datom računaru, što je u nekim slučajevima potpuno nemoguće. Ovde je bitno naglasiti da se VM može montirati i kao fizički uređaj uz pomoć raznih softverskih aplikacija i onda vršiti analiza podataka.
ISTRAGA VM
istraga VM je skoro ista kao i standardno prikupljenog forenzičkog imidža. VM se može istraživati na standardan način kao imidž, koji je napravljen od strane forenzičara klasičnom metodom. Međutim, VM sadrži i meta podatke koji mogu biti vrlo korisni, jer daju razne dodatne informacije o VM i Host računaru na kome se izvršavala, koji mogu biti vrlo korisni forenzičarima u toku digitalne forenzičke istrage. Primer takvih podataka su MACe podaci koji mogu dati uvid
Slika 4 -AccessData FTK Imager
Slika 5 -Helix 3 live OS startovan na WMVare Workstation 6.5 u to koji korisnički nalog se koristio na host računaru kada se pristupačno VM. Tu možemo videti i dodatne informacije o samom korisniku računara, ili u najgorem slučaju samo korisnički nalog, koji je bio u upotrebi.
VIRTUELNA MAŠINA KAO fORENZIČKI ALAT
Ne tako davno podizanje forenzičkog imidža je trajalo nekoliko sati, pa i čitav dan, i sastojalo se u tome, što se hard disk sa imidžom ubacivao fizički u kompjuter i tako podizao. To je često zahtevalo pravilno konfigurisanje sistema da prepozna različit hardver, koji se nalazi na fizičkom računaru, a koji se nije nalazio na originalnom računaru odakle je napravljen imidž.
Kod VM procedura se drastično promenila i to vreme je redukovano, potrebno je nekoliko klikova mišem da bi se podigao sistem i to bez ikakvih hardverskih radova (ubacivanja hard diska u računar), za ilustraciju pogledajte sliku 6. Hardver je standardizovan, tako da se automatski podešava bez potrebe za dodatnim drajverima. Na ovaj način štedi se vreme forenzičara i samim tim ubrzava čitav proces digitalne forenzičke istrage.
Ovakav sistem se može koristiti da bi se u toku forenzičke istrage ili prilikom veštačenja na sudu mogli grafički predstaviti određeni elementi sistema koji se koristio za napad, ili je meta napada. Na primer, moguće je prikazati kreirane fajlove i foldere zajedno sa datumima kreiranja, na ovaj način moguće je i prikazati prisustvo određenih vrsta malicionznih programa, kao što su virusi, crvi ili trojanci.
DVOSTRUKI PRISTUP
ono što se ovde pojavljuje kao problem jeste to, što će prilikom podizanja sistema u virtuelnom okruženju neizbežno doći do određenih promena na samom imidžu, tako da on više neće biti identičan onom koji je uzet sa originalne mašine, što pokazuje verifikacija Hash vrednosti. Samim tim ovakav dokaz nije validan pred sudom, i zbog toga se predlaže primena dvostrukog pristupa: dve kopije bi se čuvale što je i standard u digitalnom forenzičkom procesu, dok bi se treća kopija podizala preko VM i na njemu bi se vršila razna ispitivanja. original bi ostao netaknut, i na taj način bi se mogao bez problema koristiti kao validan dokaz na sudu. kao što je poznato, prikom uzimanja imidža, pravi se jedinstvena hash vrednost koja garantuje da nije došlo do bilo kakvih promena na imidžu tokom forenzičke istrage, i pošto se sva istraživanja sprovode na kopiji, koja ja podignuta na VM-u ta vrednost će ostati očuvana. Na ovaj način, korišćenjem tehnologije virtuelizacije drastično se može ubrzati tok istrage jer stručnjak za VM okruženje radi na kopiji i pokušava na sve načine da rekonstruiše incident (sliku 7). Takođe, postoji mogućnost da se u toku istrage dođe do određenih podataka do kojih se ne bi moglo doći na standardni način digitalne forenzičke istrage, i samim tim da se istraga usmeri u pravom smeru.
ČIST OPERATIVNI SISTEM U SVAKOM TRENUTKU
Još jedna od bitnih prednosti korišćenja VM je ta što se vrlo lako i jednostavno, u svakom trenutnku, može podići nov, čist virtuelni operativni sistem na kome se mogu vršiti različita testiranja. Mogu se u toku forenzičkog procesa testirati različite vrste malicionznog kôda, kao i to, da se može na licu mesta, u toku ekspertize, a u toku procesa digitalne forenzičke istrage pred sudom demonstrirati rad određenih softvera, pa tako sudiji i ostalim netehničkim licima pokazati na lep i vizuelno prijemčiv način funkcionisanje određenog softvera.
VIRTUELNA MAŠINA KAO ANTI-fORENZIČKI ALAT
Iako se VM može koristiti u toku digitalne forenzičke istrage kao značajna pomoć, takođe, ona se može koristiti i kao sredstvo za skrivanje tragova ili remećenje normalnog toka digitalne forenzičke istrage od strane kompjuterskih (cyber) Slika 7 -Dvostruki pristup prikupljanju podataka kriminalaca. Kao što je već rečeno, VM predstavlja skup fajlova koji se mogu obrisati ili se mogu nalazite na nekom eksternom mediju. Takođe, moguće je, da je za određenu VM dovoljno da se na računaru nalazi instaliran VMWare Player ili Server koji je zadužen za otvaranje vmdk fajlova. Bitno je napomenuti da se određene VM mogu pokrenuti čak i bez programa koji je potrebno da bude instaliran na hard disk računaru, što još više ometa tok digitalne forenzičke istrage.
Pošto je moguće da se virtuelna mašina nalazi na eksternom mediju, postoji opasnost da je VM na neki način kriptovana, kako bi se neovlašćenim osobama sprečio pristup fajlovima. Ali o ovome je već bilo reči, i ovo izlazi van okvira ovog rada.
ZAKLJUČAK
Tehnologija VM danas se često primenjuje u različitim vrstama poslovnih okruženja. Samim tim, neophodno je analizirati različite načine za koje je moguće prikupiti podatke koji su neophodni za digitalnu forenzičku istragu u uslovima VM okruženja. Ovde je bitno naglasiti da postoje velike razlike u prikupljanju standardnih i VM operativnih sistema. U radu je predložen dvostruki pristup koji se može koristiti za digitalnu istragu VM. Objašnjeno je i koliko vremena se može uštedeti korišćenjem tehnlogoije VM u digitalnoj forenzičkoj istrazi, ali je prikazano i to, kako se ova tehnologija može koristiti i u svrhu ometanja digitalne forenzičke istrage (kao anti-forenzički alat).
Slika 8 -Startni ekran MS Windows 2003 Server R2 operativnog sistema
Anais do X Congresso Brasileiro de Ensino Superior a Distância
Studies in Ancient Art and Civilization, 2013
A kercsi orosz-ukrán konfliktus - előzetes elemzés, 2018
The Journal of Trace Elements in Experimental Medicine, 1998
$ 10 Actual, Official LSAT PrepTests Volume V: (PrepTests 62-71) (Lsat Series) by Law School Admission Council (Paperback *
La ciudad de Nueva Caceres. The Rise of a Sixteenth Century Spanish City, 2013
Bone and Joint Research, 2016
Academia Letters, 2021
Sosiaalilääketieteellinen aikakauslehti, 2015
Oriental Pharmacy and Experimental Medicine, 2012
Planta Daninha, 2017
Macromolecular Symposia, 1996
Anadolu Kardiyoloji Dergisi/The Anatolian Journal of Cardiology, 2013
Applied Sciences, 2020
12o Πανελλήνιο Συνέδριο Παιδαγωγικής Εταιρείας Ελλάδος «Ελληνική παιδαγωγική και εκπαιδευτική έρευνα», 2024